Danas je sasvim poznato da loša kvaliteta spermija direktno utječe na kvalitetu oplodnje u IVF-u. Neki od faktora rizika koji utječu na spermiogram su: prekomjerna tjelesna težina, upala testisa, loš način života, pušenje, konzumacija alkohola i slatkih napitaka i razne vrste droga. Odnosno, jako je važna osobna disciplina kako bi individualni mikrobiom bio idealan. Mikrobiota crijeva, koju često nazivamo i drugim genomom čovjeka, u širem smislu je bakterijska zajednica koja je vrlo bitna za održavanje ravnoteže između vanjskog i unutarnjeg okruženja čovjeka. Danas je povezujemo s više bolesti u koje uključujemo i hematološke poremećaje, psihijatrijske poremećaje pa čak i neka ortopedska stanja, ali i promjene u spolnim hormonima i samoj spermiogenezi. Neke vrste bakterija povezane su s višim razinama oksidativnog stresa pa tako pozitivno pridonose okolišu s višim oksidacijskim potencijalom. Međutim, u zadnje vrijeme mikrobiota se stavlja u korelaciju gotovo s svim organskim sustavima ali i svojim utjecajem na kvalitetu spermija. Neki sojevi bakterija su identificirani kao potencijalni reduktori prevalencije muške neplodnosti ali su potrebne daljnje studije koje će to i dokazati i svesti na kliničku razinu. Također, danas čitamo i istraživanja koja stavljaju za hipotezu da bi u predtretmane trebali uključivati i antioksidativne probiotike. Pokazalo se da genitourinarni mikrobiomi partnera postaju slični zbog aktivnog međusobnog spolnog odnosa. Više studija u bližoj budućnosti prijeko je potrebno za kristalizaciju jasnih činjenica što će možda dovesti i do nedvosmislenih dokaza o utjecaju mikrobioma na spermije te uzročno i plodnost.