Antispermalna antitijela otkrivena su još ranih pedesetih godina prošlog stoljeća i dovodila su se u vezu s neplodnošću muškarca. ASA su u osnovi imunoglobulini koji su usmjereni protiv antigena prisutnih na površini spermija. Zreli spermiji normalno se nalaze iza krvno-testistne barijere (zato su spermiji fiziološki neizloženi muškom imunološkom sustavu). Ali, kada je barijera krv-testis narušena zbog ozljede ili bolesti, doći će do izloženosti zrelih zametnih stanica (koje nose antigene) imunološkom sustavu što dovodi do razvoja ASA. Dakle, više je mogućih uzroka proizvodnje ASA, a oni su posljedica abnormalne izloženosti zrelih zametnih stanica imunološkom sustavu. Klinički, aglutinacija spermija (koja je vidljiva tijekom izradbe spermiograma) može ukazivati ​​na prisutnost ASA. Antispermalna antitijela utječu na pokretljivost, kapacitaciju i akrosomsku reakciju. Prevalencija ASA u neplodnih muškaraca varira od 4 do 15%. Testiranje na ASA, ako se primjeti aglutinacija u spermiogramu, radi se pomoću MAR testa (imunoglobulinska reakcija) i imunozrnog testa (immunobead) (IB). MAR se radi na svježem uzorku ejakulata a IB test na procesuiranom ejakulatu. Metoda izbora oplodnje pri evidenciji ASA svakako je ICSI bez obzira na ostale parametre spermiograma.