Teratozoospermija je pojam koji opisuje i ukazuje na morfološke nedostatke spermija u ejakulatu. Prema novim smjernicama, ako je udio morfološki narušenih spermija veći od 4% tada govorimo o terato formacijama izgleda spermija. Dakle, teratozoospermija se dijagnosticira kada ima manje od 4% morfološki normalnih spermija, a svi ostali parametri su normalni. U prijevodu to znači da 96% spermija u muškaraca s dijagnozom teratozoospermije ima abnormalnu morfologiju (nedostaci glave, vrata ili repa spermija). Ako je udio spermija s povećanom lošom morfologijom prisutan u ejakulatu, tada je i oplodnja bitno smanjena.

Teratozoospermija možemo podijeliti u dvije vrste:
a) polimorfna i
b) monomorfna

Polimorfna teratozoospermija je kada većina ejakulata sadrži spermije s više od jedne vrste abnormalnosti (npr. globozoospermija i makrozoospermija). Ako pak većina spermija pokazuje samo jednu vrstu abnormalnosti – tada govorimo o monomorfnoj teratozoospermiji.
U prosjeku samo jedan od dvadeset muškaraca s dijagnosticiranom teratozoospermijom će uspjeti ostvariti trudnoću s partnericom u vremenskom period od 12 mjeseci. Drugim riječima čak jedan od četiri muškaraca proizvodi spermije s minimalno 90% i više abnormalne morfologije.
Vrlo često opisana abnormalna morfologija nije jedini čimbenik ometanja spontane oplodnje i zatrudnjivanja mušakraca već je dio vezanih uzročnika koji za rezultat daju izrazito slabi oplodni potencijal.
Simptomi narušene morfologije spermija slični su onima kod muškaraca s dijagnosticiranom oligospermijom ili asthenozoospermijom. Primarni simptom je nemogućnost začeća kroz jednu godinu čestih i nezaštićenih odnosa.

Preporučene pretrage koje valja uraditi nakon dijagnoze teratozoospermije uključuju:

• opći pregled urologa/androloga,
• isključivanje hipogonadizma,
• UZV skrotuma/testisa,
• pregled skrotuma s naglaskom na volumen i konzistenciju testisa i epididimisa te stanje sjemenovoda i
• evidencija eventualne varikokele,
• razina hormona testisa i hipofize,
• znakovi koji upućuju na genetske malformacije,
• HBA test i
• DNA fragmentacija.

Tijekom procjene morfologije spermija pregledavaju se tri anatomske podjedinice spermija na minimalno 200 spermija: glava, vrat i rep.

Normalnu glavu spermija opisujemo:

• glatka i ovalna,
• 5 – 6 mikrometara duga,
• 2,5 – 3,5 mikrometara široka,
• 40 – 70 glave čini akrosom,
• izostanak velikih vakuola odnosno ≤ 2 vakuole u području akrosoma koje čine < 20% glave spermija,
• mnoštvo vakuola i/ili više velikih ukazuju na loš DFI (oštećenje DNA  učiniti DNA fragmentacijski test!).

Vrat ili srednji dio spermija opisujemo:

• približno iste duljine kao i glava.

Rep ili flagelum spermija opisujemo:

• cca 10 puta duži od glave spermija,
• prisutnost više od jednog repa opisujemo kao terato formu.

Uzorak smatramo morfološki normalnim ako najmanje 4% spermija ne pokazuje nikakve vizualne nedostatke.

U moguće uzročnike teratozoospermije uključujemo: genetske defekte (npr. monomorfni oblici), neuravnoteženost hormona važnih za spermiogenezu, proširene vene testisa, infekcijska stanja, debljina, nikotin, uživanje droga i alkohola, razne kemijske spojeve i teške metale.

Slika preuzeta sa: https://hr.ze-signon.com/