Visoke ljetne temperature mogu negativno utjecati na testise i muško reproduktivno zdravlje, napose ako je izloženost dugotrajna, intenzivna ili u kombinaciji s drugim čimbenicima (npr. zategnuta odjeća, dehidracija, dugotrajno sjedenje). Testisi su smješteni izvan tijela jer je optimalna temperatura za spermatogenezu 2–4 °C niža od tjelesne (~34–35 °C). Povećana temperatura (iznad 36 °C) ometa funkciju Sertolijevih i Leydigovih stanica koje su ključne za stvaranje spermija i testosterona.

Neki od glavnih negativnih učinaka topline:
• Dugotrajna izloženost toplini značajno smanjuje koncentraciju i ukupni broj spermija.
• Spermiji postaju sporiji, manje funkcionalni i nepravilnog oblika.
• Toplinski stres može uzrokovati fragmentaciju DNA što snižava oplodni potencijal spremija, odnosno posredno i plodnost, te povećava rizik od neuspjeha oplodnje.
• Visoka temperatura potiče stvaranje reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) koje oštećuju stanice i DNA.
• Visoke temperature mogu utjecati na osi hipotalamus–hipofiza–testis, što dovodi do smanjenja testosterona i drugih hormona važnih za spermatogenezu.

Najčešći faktori rizika koji se vezuju uz povišenu vanjsku toplinu i testise su:
• Dugotrajno sjedenje.
• Nošenje uske i sintetičke odjeće.
• Rad u vrućim okruženjima.
• Korištenje sauna, jacuzzi i grijanje sjedala u autu.
• Ljetni sportovi i vožnja bicikla u vrućim uvjetima

Što se možemo učiniti kako bismo smanjili ovaj negativan utjecaj topline na testise?
• Nošenje pamučnog i prozračnog donjeg rublja.
• Izbjegavati predugo sjedenje i pregrijavanje.
• Obavezno rashlađivanje nakon tjelesne aktivnosti.
• Dovoljna hidracija.
• Izbjegavanje elektroničkih uređaja u krilu (npr. laptopi).

Kod subfertilnosti moguće su sezonske promjene i pogoršanje, osobito u srpnju i kolovozu. U nekim rijetkim slučajevima preporučuje se krioprezervacija sjemena
Utjecaj povišene temperature okoline može biti privremen, ali kod dulje izloženosti i dodatnih čimbenika može trajno smanjiti plodnost.